Udruženje "Most povjerenja"

22 - 250 pitanja i odgovora o životopisu Allahovog Poslanika, Muhammeda, alejhis-selam

-          Koji je razlog opkoljavanja plemena Benu Kurejza?

Razlog je bio kršenje sporazuma koji su sklopili s muslimanima i savez s mušricima protiv muslimana u Bici El-Ahzab.

-          Koliki je bio broj muslimanske vojske koja je izišla s Allahovim Poslanikom, a.s., opkoliti Benu Kurejz?

Broj muslimanske vojske koja je izišla opkoliti Benu Kurejz je bio 3.000 boraca.

-          Kako se završila Bitka Benu Kurejza?

Predajom plemena Benu Kurejze i stavljanjem pod sud Allahovog Poslanika, a.s.

-          Koji je ashab sudio Jevrejima iz plemena Benu Kurejza i na koji način?

To je bio Sad ibn Muaz, r.a., koji je ljudima presudio na smrt, a njihove porodice zarobio i razdijelio njihov imetak. Ova presuda je bila shodna jevrejskoj svetoj knjizi.

-          Koliki je bio broj šehida i broj ubijenih Jevreja u Bici Benu Kurejza?

Broj šehida je bio 2, a ubijenih Jevreja između 600 i 700 ljudi.

-          Koja kuranska sura govori o bitkama El-Ahzab i Benu Kurejza?

Kur’anska sura koja govori o ovim bitkama je El-Ahzab.

-          Koju od žena je Allahov Poslanik, a.s., oženio nakon naredbe Uzvišenog Allaha?

To je bila majka pravovjernih, Zejneb bint Džahš, r.a.

-          Kako se zvala majka pravovjernih Zejneb, r.a.,prije nego joj je Allahov Poslanik, a.s., promijenio ime?

Zvala se je Berre.

-          Kako se zvao ashab koji je oženio Zejneb, r.a., prije nego se razveo s njom i prije ženidbe Allahovog Poslanika, a.s., s njom?

Ashab se zvao Zejd bin Haris, r.a.

-          Kako se zvala majka pravovjernih za koju je Allahov Poslanik, a.s., rekao da je najdarežljivija među majkama pravovjernih?

Zvala se Zejneb bint Džahš, r.a. Bila je najdarežljivija zato što je radila i udjeljivala sadaku.

-          Koja je mudrost udaje Zejneb bint Džahš za Zejd ibn Harisa, a zatim da ga Allahov Poslanik, a.s., naredbom Uzvišenog Allaha razvede od nje, te se nakon toga njome oženi?

Mudrost toga je poništavanje običaja koji je vladao u predislamskom periodu, a taj običaj je prisvajanje tuđe djece. Zejd bin Haris je bio rob Allahovog Poslanika, a.s. Zatim ga je Allahov Poslanik, a.s., oslobodio i usvojio. Ljudi su ga počeli zvati Zejd bin Muhammed, nakon čega ga je Allahov Poslanik, a.s., oženio s Zejneb bint Džahš r.a., a zatim je Zejd razveo i njom se oženio Allahov Poslanik, a.s., uz naredbu Allaha, dž.š., pa su mušrici govorili: ”Muhammed se oženio ženom svoga sina!” Mudrost je i u dokidanju običaja po kojem se nije smjelo i moglo oženiti raspuštenicom usvojenog sina.

-          Koji je razlog Bitke Benu Lihjan?

Razlog ove Bitke je zločin Benu Lihjana koji su ubili 10 ashaba u bunaru Er-Redžii.

-          Kada se dogodila Bitka Benu Lihjan i koliki je bio broj muslimanske vojske u njoj?

Bitka Benu Lihjan se dogodila 6. godine po hidžri, a broj muslimanske vojske je bio 200 boraca.

Izvor: 250 pitanja i odgovora o životopisu Allahovog Poslanika, Muhammeda, a.s.

Autor: Nesiba Mahmud Talib

Pripremila: Adela Hebibović

21 - 250 pitanja i odgovora o životopisu Allahovog Poslanika, Muhammeda, alejhis-selam

-          Ko je bila Ummul-mesakin?

Ummul-mesakin je bila majka pravovjernih, Zejneb bint Huzejme, r.a. Još u predislamskom dobu su je zvali Ummul-mesakin (Majka siromaha) zbog njene brige o siromasima. Allahov Poslanik, a.s., se oženio njome 2. godine po hidžri.

-          Kako se zove sahabijka koja je s mužem učinila hidžru u Abesiniju, plašeći se za svoju vjeru, a zatim su se vratili u Mekku i učinili hidžru u Medinu nakon hidžre Allahovog Poslanika, a.s., i muslimana; Allahov Poslanik, a.s., se oženio njome nakon što joj je muž poginuo kao šehid?

Sahabijka se zvala Ummu Seleme, r.a.

-          Kada se dogodila Bitka El-Ahzab?

Bitka El-Ahzab se dogodila u mjesecu ševalu 5. godine po hidžri.

-          Koji je uzrok Bitke El-Ahzab?

Uzrok Bitke je bio taj što je dvadeset jevrejskih vođa ustalo i huškalo Kurejšije i okolna plemena da idu u pohod na Medinu.

-          Koliki je bio broj okupljene nevjerničke vojske oko Medine, a koliki muslimanske?

Broj okupljene nevjerničke vojske je bio 10.000 boraca, a muslimanske vojske 3.000 boraca.

-          Kakav je bio plan na koji su se muslimani oslonili kako bi sačuvali Medinu, i ko je bio nosilac te ideje?

Plan je bio kopanje hendeka (kanala) oko Medine, a nosilac te ideje je bio ashab Selman el-Farisijj, r.a.

-          Koliko muslimana je učestvovalo u kopanju kanala?

Broj onih koji su kopali kanal je bio 1.000 muslimana.

- Spomeni neke od mudžiza Allahovog Poslanika, a.s., koje su se desile prilikom kopanja tog kanala.

1.       Povećanje hrane koje je bilo malo;

2.       Radosna vijest Allahovog Poslanika, a.s., vjernicima o osvajanju Šama, Perzije i Jemena.

-          Koji je bio najteži trenutak za muslimane u Bici El-Ahzab?

Najteži trenutak za muslimane u toj Bici je zavjera Jevreja iz plemena Benu Kurejza i njihovo savezništvo sa mušricima.

-          Kako se završila Bitka El-Ahzab?

Završila se bez borbe, jer se nevjernička vojska povukla nakon razjedinjavanja u svojim redovima i pristizanju Allahove vojske, poput vjetra koji im je porušio šatore i vojske meleka koji su ih potresli ulivajući im strah u srca.

-          Koliki je bio broj šehida i ubijenih mušrika u Bici El-Ahzab?

Broj šehida je bio šest, a poginulih mušrika deset, od kojih je većina ubijena kopljem.

-          Kada se dogodila Bitka Benu Kurejza?

Bitka Benu Kurejza se dogodila u danu kada se Allahov Poslanik, a.s., vratio iz Bitke El-Ahzab gdje mu dolazi Džibril, a.s., i poziva ga u tu bitku.

Izvor: 250 pitanja i odgovora o životopisu Allahovog Poslanika, Muhammeda, a.s.

Autor: Nesiba Mahmud Talib

Pripremila: Adela Hebibović

20 - 250 pitanja i odgovora o životopisu Allahovog Poslanika, Muhammeda, alejhis-selam

-          Koji je razlog opkoljavanja plemena Benu Kurejza?

Razlog je bio kršenje sporazuma koji su sklopili s muslimanima i savez s mušricima protiv muslimana u Bici El-Ahzab.

-          Koliki je bio broj muslimanske vojske koja je izišla s Allahovim Poslanikom, a.s., opkoliti Benu Kurejz?

Broj muslimanske vojske koja je izišla opkoliti Benu Kurejz je bio 3.000 boraca.

-          Kako se završila Bitka Benu Kurejza?

Predajom plemena Benu Kurejze i stavljanjem pod sud Allahovog Poslanika, a.s.

-          Koji je ashab sudio Jevrejima iz plemena Benu Kurejza i na koji način?

To je bio Sad ibn Muaz, r.a., koji je ljudima presudio na smrt, a njihove porodice zarobio i razdijelio njihov imetak. Ova presuda je bila shodna jevrejskoj svetoj knjizi.

-          Koliki je bio broj šehida i broj ubijenih Jevreja u Bici Benu Kurejza?

Broj šehida je bio 2, a ubijenih Jevreja između 600 i 700 ljudi.

-          Koja kuranska sura govori o bitkama El-Ahzab i Benu Kurejza?

Kur’anska sura koja govori o ovim bitkama je El-Ahzab.

-          Koju od žena je Allahov Poslanik, a.s., oženio nakon naredbe Uzvišenog Allaha?

To je bila majka pravovjernih, Zejneb bint Džahš, r.a.

-          Kako se zvala majka pravovjernih Zejneb, r.a.,prije nego joj je Allahov Poslanik, a.s., promijenio ime?

Zvala se je Berre.

-          Kako se zvao ashab koji je oženio Zejneb, r.a., prije nego se razveo s njom i prije ženidbe Allahovog Poslanika, a.s., s njom?

Ashab se zvao Zejd bin Haris, r.a.

-          Kako se zvala majka pravovjernih za koju je Allahov Poslanik, a.s., rekao da je najdarežljivija među majkama pravovjernih?

Zvala se Zejneb bint Džahš, r.a. Bila je najdarežljivija zato što je radila i udjeljivala sadaku.

-          Koja je mudrost udaje Zejneb bint Džahš za Zejd ibn Harisa, a zatim da ga Allahov Poslanik, a.s., naredbom Uzvišenog Allaha razvede od nje, te se nakon toga njome oženi?

Mudrost toga je poništavanje običaja koji je vladao u predislamskom periodu, a taj običaj je prisvajanje tuđe djece. Zejd bin Haris je bio rob Allahovog Poslanika, a.s. Zatim ga je Allahov Poslanik, a.s., oslobodio i usvojio. Ljudi su ga počeli zvati Zejd bin Muhammed, nakon čega ga je Allahov Poslanik, a.s., oženio s Zejneb bint Džahš r.a., a zatim je Zejd razveo i njom se oženio Allahov Poslanik, a.s., uz naredbu Allaha, dž.š., pa su mušrici govorili: ”Muhammed se oženio ženom svoga sina!” Mudrost je i u dokidanju običaja po kojem se nije smjelo i moglo oženiti raspuštenicom usvojenog sina.

-          Koji je razlog Bitke Benu Lihjan?

Razlog ove Bitke je zločin Benu Lihjana koji su ubili 10 ashaba u bunaru Er-Redžii.

-          Kada se dogodila Bitka Benu Lihjan i koliki je bio broj muslimanske vojske u njoj?

Bitka Benu Lihjan se dogodila 6. godine po hidžri, a broj muslimanske vojske je bio 200 boraca.

Izvor: 250 pitanja i odgovora o životopisu Allahovog Poslanika, Muhammeda, a.s.

Autor: Nesiba Mahmud Talib

Pripremila: Adela Hebibović

UČENJE KUR'ANA II

Treba da budemo ponosni i počašćeni što naš mali jezik može izgovarati i učiti savršene Allahove ajete. Međutim, u isto vrijeme, ne smijemo dopustiti da samo formalno izgovaramo Allahove riječi, jer one nisu došle zbog forme, već da se o njima duboko razmišlja i da budu realizirane u našoj svakodnevnoj praksi. Zato islamski učenjaci predlažu da, prilikom učenja Kur'ana, vodimo računa o sljedećim momentima:

  1. Razumijevanju važnosti i uzvišenosti Allahovog govora, kao i Allahove dobrote i blagosti prema Svojim stvorenjima

Uzvišeni Gospodar spustio je Kur'an s Arša Svoje uzvišenosti, tako da ga mogu razumjeti sičušni i nemoćni robovi Njegovi. To najbolje svjedoči koliko velika je Allahova naklonost prema Njegovim robovima. Nadnaravni govor spušten je na nivo da ga mogu razumjeti i shvatiti ograničeni ljudski umovi.

  1. Respekt prema Govorniku

Kada neko od nas počne učiti Kur'an, odmah se treba prisjetiti veličine Govornika, koji mu se Kur'anom obraća, shvatajući da ono što tada uči i izgovara svojim jezikom nije ljudski govor, već govor Uzvišenog, Največeg, Najmudrijeg. Respekt govora postiže se respektom Govornika. Ne može se spoznati veličina Govornika, sve dok se ne razmisli o Njegovim osobinama, svojstvima, uzvišenosti i Njegovim djelima. Zbog takvog svjesnog respekta prema onome koji govori Kur'anom, poznati ashab Ikrime b. Ebi Džehl, radijellahu anhu, je, kada bi otvorio Mushaf i htio početi učiti njegove časne ajete, padao u nesvijest, govoreći: Ovo je govor mog Gospodara. Ovo je govor mog Gospodara.

  1. Prisutnosti srca i prestanka razmišljanja o svemu drugom

Kada učimo Kur'an treba se svim bićem usredsrediti na to učenje i srcem i mislima biti prisutan. Bilježi se da su mnogi naši časni prethodnici iz minulih generacija ponovo proučili ajet ukoliko, pri njegovom prvom učenju srce nije bilo prisutno. Takav postupak mogu iznjedriti samo respekt prema Allahu i Njegovoj Knjizi i totalna prisutnost srca i misli pri učenju.

  1. Razmišljanju

Ova odlika, koja bi trebala da krasi svakog onoga ko uči Allahovu knjigu, slijedi, isključivo, nakon srčanog prisustva. Naime, često učač, učeći Kur'an, sluša sam sebe, prati samo tedžvidska pravila ili prati svoje milozvučno učenje želeći da ono bude što bolje i ljepše, a zapostavlja razmišljanje o značenju onoga što uči i svojevrsnu kur'ansku poruku, zbog koje je Kur'an i objavljenj. Otuda je Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, praksa bila da Kur'an uči polagahno i razgovjetno/tertil, jer takvo učenje izvana omogučava razmišljanje i razumijevanje iznutra. Zato Alija b. Ebi Talib, radijellahu anhu, upozorava: Nema hajra u ibadetuu kojem nema razumijevanja (fikh), kao ni u učenju u kojem nema razmišljanja (tedebbur).

Zna se da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, često ponavljao: bismillu ili neki ajet više puta. To su činili i brojni ashabi. Jedan od naših časnih prethodnika je učio suru Hud šest mjeseci, ponavljajući je i razmišljajući o njoj.

  1. Pronicanje u značenje onoga što se uči

To je traženje odgovarajućeg smisla za svaki ajet, budući da se u Kur'anu spominju osobine i svojstva Allaha Uzvišenog, Njegova djela i kreacije, sudbine i stanja Njegovih poslanika i vjerovjesnika, stanja i stradanja onih koji su poricali vjeru, Njegove naredbe i zabrane, te Džennet i Džehennem.Zato Abdullah b. Mesud, radijellahu anhu, kaže: Ko želi znanje prvih i kasnijih generacija, neka proučava Kur'an.

Alija, radijellahu anhu, je bio posebno okupiran pronicanjem u značenja Allahove Knjige. Otuda je izuzetno razumijevao ajete. On veli: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, mi nije povjerio ništa što nije kazao i drugima, izuzev što Allah daje Svome robu moć razumijevanja Svoje Knjige, pa neka svako teži postizanju te sposobnosti." Zbog svoje vanredne ljubavi prema KUr'anu, kome je prilazio s krajnjim respektom i ljubavlju, ali i proničući u njegova mudra značenja, Alija, radijellahu anhu, priznaje: Kada bih htio, natovario bih sedamdeset deva komentarom sure El-Fatiha!

  1. Pokušaji oslobođenja od svih zapreka za razumijevanje kur'anskog teksta

Naime, više je zapreka i mehanizama koji sputavaju čovjeka da razumijeva tekst Kur'ana i pokuša ga implementirat u svom životu. Navodimo samo neke:

  1. Šejtan učača često zavarava na različite načine kako bi pažnju usmjerio na neke formalnosti i time suštinu zanemario. Otuda učači često previše brinu o ishodištu harfova i njihovom izgovoru, pa uopće nemaju priliku razmišljati o suštini kur'anske poruke i njenom značenju. Još, ako učač ima lijep glas, šejtan ga tada navede da brine o uljepšavanju glasa i njegovoj milozvučnosti i, dok podredi pažnju tehnici učenja, sasvim zapostavi značenje ajeta i njihovu primjenu.
  2. Slijepo slijeđenje određenog mezheba, pravca ili razmišljanja sputava učača da izađe iz okvira takvog koncepta mišljenja, pa razumijevanje ajeta podredi tom pravcu i načinu razmišljanja, što ga dovede do ograničenih ili pogrešnih tumačenja Allahove Knjige.
  3. Oholost, strast ili činjenje grijeha. Sve je to uzrok tamnjenja i hrđanja srca, što je poput prljavštine na ogledalu koja sprečava i onemogućava da se istina jasno ukaže. što je jača oholost, strast ili grijeh to je veći zastor nad značenjem Allahove Knjige, a što se ćovjek više oslobodi tih natruha, sve više mu se ukazuju jasna značenja kur'anskih ajeta. Allah Uzvišeni je to jasno naveo u Svojoj Knjizi: "A pouku će prihvatiti samo onaj koji se Njemu obraća." (El-Mu'min, 13) "...da bi razmislio i opomenuo se svaki rob koji se Gospodaru svome obraća." (Kaf, 8) i "Samo oni koji pameti imaju pouku primaju." (Ez-Zumer, 9) Otuda ne treba da se čude oni koji ovosvjetskim iluzijama daju prednost nad ahiretskim blagodatima što nisu slovom Kur'ana definirani kao pametni i što im, bez obzira na naučne titule, ne mogu biti razotkrivene tajne Allahove Knjige.
  4. Da pročita i tumači Kur'an samo na jedan način, ezoterički ili egzoterički, i da smatra da je to konačna istina. To je, takođe, jedna od velikih zapreka i šejtanovih zamki na putu pravilnog rasuđivanja kada su u pitanju ajeti Allahove Knjige.
  1. Shvatanju i razumijevanju da je Kur'an lično njemu usmjeren, a ne nekom drugom

Šesto učači, dok prate značenje Kur'ana, smatraju da su mnogi ajeti upućeni drugom, a ne njemu, da se prijeti drugima a ne njemu. To je pogrešno shvatanje. Svaki ajet treba razumjeti tako što ćemo smatrati da je upućen upravo nama i, tek onda, možemo očekivati pravu promjenu i stvarnu transformaciju u našem praktičnom životu. Zato je Muhammed b. Ka'b El-Kurezi isticao: Do koga dopre Kur'an, kao da Allah Uzvišeni s njim direktno razgovara. A Malik b. Dinar učače je upitao: Šta je Kur'an zasijao, o učači Kur'ana, u vašim srcima?!, a onda odmah odgovarao: Kur'an je za vjernike proljeće, kao što je kiša proljeće za zemlju.

  1. Doživljavanju kur'anskog teksta

Pod doživljavanjem kur'anskog teksta podrazumijeva se da učačevo srce bude pod različitim dojmovima, shodno različitosti ajeta i onoga što oni ilustriraju. Tako če se učač, pri spominjanju Allahove prijetnje, osječati malehnim i beznačajnim, a u slučaju ajeta koji govore o oprostu i nagradi – tako blaženim, veselim i sretnim. Spominjanjem Dženneta, osjetit će ljepotu i slast, a spominjanjem Džehennema osjetit će strah i apatiju za dunjalukom.

Zna se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, plakao kada su navođeni ajeti koji su govorili o tome kako će on biti svjedok protiv svoga naroda. Posebno ga se dojmila scena koja govori o odgovornosti i kažnjavanju onih koji ga nisu slijedili.

Takođe se zna da su mnogi pobožni i osviješćeni vjernici padali u nesvijest kada su učeni ajeti o prijetnjama i džehennemskim kaznama, a neki su, čak, i umirali slušajući takve ajete. Zato je čuveni Hasan El-Basri rekao: Tako mi Allaha, ne osvane dan u kojem se Allahovom robu koji uči Kur'an i vjeruje u njega ozbiljnost i tuga ne povečavaju, a radost i opuštenost umanji, ne poveća plakanje, a smijeh umanji, ne povećaju rad i zalaganje, a umanje odmor, ljenčarenje i dangubljenje. Vuhejb b. El-Verd priznaje: Analizirali smo ove predaje i poruke i nismo našli ništa nježnije za srca i snažnije za prisutnost tuge od učenja Kur'ana, pronicanja u njega i razmišljanja o njemu.

 (Jezik – mač sa dvije oštrice, dr. Šefik Kurdić)

Ta, zaista, s mukom je i last

Čovječe, znaj da nakon gladi dođe obilje, nakon žeđi voda, poslije nesanice san, poslije bolesti ozdravljenje. Onaj ko je nestao pojavit će se, zalutali će put pronaći, briga će proći, a tama će se razići. "A Allah će sigurno pobjedu ili nešto drugo od Sebe dati" (El‐Maida, 52). Obraduj noć zorom koja se javlja na obroncima brda i prostire se dolinama. Obraduj nesretnika nenadnim izlazom koji se za tren nađe. I obraduj očajnika lijepom riječju i oprostom.

Kada vidiš neku pustinju koja se proteže u nedogled, znaj da se iza nje nalazi neka zelena oaza puna hladovine.

Ako vidiš da se neko uže sve više steže, znaj da će se prekinuti.

Sa suzom je osmijeh, sa strahom spokoj i sa nemirom mir.

Vatra nije spržila Ibrahima, a.s , jer je on bio u Božijem okrilju i zaštiti. "'O vatro, rekosmo

Mi, postani hladna, i spas Ibrahimu!" (El‐Enbija, 69)

More nije progutalo Musaa, a.s., jer je on iskreno kazao: "Gospodar moj je sa mnom, On će mi put pokazati." (Eš‐Suara 62)

Muhammed, a.s., u pećini kazuje svome drugu kako je Uzvišeni i Veličanstveni s njima, pa On na njih spusti spokoj i da im pobjedu.

Oni koji su zaslijepljeni trenutnom sitaucijom i lošim stanjem osjećaju samo nemir i tjeskobu jer njihov pogled ne dopire daleko. Trebali bi pogledati šta se nalazi iza zida, šta se krije iza čadora.

2 Kur'an, El ‐ Inširah, 5. 18

Stoga, nemoj se ni najmanje uznemiravati jer je nemoguće da uvijek budeš u jednom stanju. Najbolji ibadet jeste čekanje izlaza. Dani se mjenjaju, baš kao i vrijeme. Mudri se Stvoritelj svakim časom nečim zanima. On poslije jednih događaja daje druge, ta s mukom je last, s mukom je last.

Izvor: ''Ne tuguj – Aid El-Karni''